Iv 20, 16

„Kaže joj Isus: "Marijo!" Ona se okrene te će mu hebrejski: "Rabbuni!" - što znači: "Učitelju!“

Ovce moje slušaju glas moj. Ja ih poznajem i one idu za mnom. Ja ovce svoje zovem imenom. Marija Magdalena polako otkriva Krista. Ona vidi tijelo, čak ga i dodiruje ali još uvijek ne shvaća da je to Krist. Nego onog trenutka kad Isus progovori tog trenutka Marija shvaća. Nešto poput Euharistije: vidi i opip okus varaju se tu, ali za čvrstu vjeru dosta je što čuh. Jer vjera nije poznavanje. Vjera je poznavanje kroz praksu. Čak i poznavanje teologije ne znači vjeru. Vjerujem da naše bake imaju puno veću vjeru, nego mnogi teolozi, svećenici, propovjednici. Krist traži osobnu povezanost s njim. Ali ne povezanost koja blokira čovjeka. Krist šalje Mariju naviještati tu povezanost. Jer širiti radosnu vijest jest širiti taj odnos prema Bogu: Bogu mom i Bogu vašemu, Ocu mom i Ocu vašemu.

Oče hvala ti što nas poznaješ po imenu. Otvori nam oči i uši da te možemo prepoznati. Osnaži našu vjeru da te možemo naviještati. Pomozi mi poput Marije čuti kako izgovaraš moje ime s punom ljubavlju, s puninom oproštenja, sa željom da me spasiš, da me otkupiš, da me pošalješ naviještati radosnu vijest. Pomozi mi da i ja tako izgovaram tvoje ime Oče.